Politikolog Filip Matić izjavio je Srni da je porazno da bošnjačkoj političkoj eliti, posebno akademskoj zajednici, nije strano baviti se istorijskim revizionizmom zarad postizanja jeftinih političkih poena.
„Odluka da svoju nacionalnost i nacionalni duh grade isključivo na negaciji srpskog je u najmanju ruku porazna, pa u nekim momentima prelazi i u ludost“, ocijenio je Matić.
Matić kaže da pojedine bošnjačke elite pribjegavaju negiranju srpske tradicije, istorije i kulture i prisvajaju ih, uz određenu dozu začina, odnosno mašte i kvaziistorije.
„Tako je i sa Tvrtkom Prvim Kotromanićem, gdje olako tvrde da njegovo krunisanje u Mileševi zapravo nije u Mileševi, nego tobože u nekom Miletu!?“, ilustruje Matić.
Matić konstatuje da se taj kontinuitet nastavio i nakon nastanka postratne BiH gdje se svaki trag srpstva obrisao kako iz Sarajeva, tako i iz ostalih dijelova koji su pripali Federaciji BiH, odakle su se Srbi protjerani.
„Interesantan je primjer Obale Stepe Stepanovića, oslobodioca Sarajeva nakon Prvog svjetskog rata, nekoga ko je donio slobodu narodima u tom gradu nakon dugogodišnje okupacije od Austrougarske, protiv koje su se tada Srbi muhamedanci borili. Taj naziv je danas promijenjen, a sve što ima veze sa imenima Stepe Stepanovića, srpskih vojvoda iz Prvog svjetskog rata, kao i svih velikana koji su doprinijeli Sarajevu na mnogo načina se stavljaju u razne negativne konotacije, nazivaju se zločincima i ljudima koji su činili zlo“, istakao je Matić.
Matić napominje da izgleda da pojedinci u BiH više vole biti sluge stranih nalogodavaca, pa ljutnju što su Srbi otjerali i Turke i Austrougare vuku i do dana današnjeg.
„Na kraju, ostaje pitanje, gdje su nestali Srbi muhamedanci, borci za slobodu protiv Austrougarske? Gdje su muslimani slični velikim Muhamedu Mehmedbašiću i Meši Selimoviću? Da li su svi postali hrvatsko cvijeće za vrijeme NDH, kako oni kao Srbi ne povjerovaše u ideju bratstva i jedinstva i da li im je sve to dovoljno da bi stvorili identitet ili, ipak, treba da nestane Srba, kao i srpskih ulica da bi konačno postigli svoj cilj?“, pita Matić.
(Srna)