Pravoslavna crkva danas obilježava praznik Preobraženja Gospodnjeg. Prema narodnom vjerovanju, Preobraženje je praznik kada se „preobražava i gora i voda“, kada se počinje jesti grožđe i prestaje kupanje u rijekama.
Preobraženje Gospodnje je događaj opisan u Jevanđelju, odnosno praznik kojim se proslavlja trenutak kada se prvi put Hristova božanska priroda učinila vidljivom. Time je učenicima dat nagovještaj slave kakva će biti u vječnosti.
Prema Jevanđeljima, Isus je treće godine svoje zemaljske propovijedi na Tavor poveo svoje učenike Petra, Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen „sa licem sjajnim kao sunce i haljinama svijetlim kao snijeg“.
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, kako piše u Jevanđelju, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca – „Ovo je Sin moj ljubezni… njega poslušajte“.
Isus, koji se preobrazio na Gori u prisustvu Mojsija i proroka Ilije, najavio je nebesku snagu nove vjere i svoju ulogu Cara nad carevima koja nadilazi starozavjetne zakone i proroke.
Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze na svakom ikonostasu pravoslavnih hramova, slika se Gospod Isus Hristos na Gori okružen svjetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.
Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta, pa su zato posne i pravoslavne trpeze.
U narodu se slavi Preobraženje kao prelaz iz ljetnjeg u zimski period, kad vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je do tada bujalo polako vene. Tog dana se ne radi.
Već oko Preobraženja prolaze nesnosne vrućine i vrijeme postaje hladnije, naročito noću.
Zbog te promjene u prirodi nastala je u narodu izreka – „Preobraženje je, preobražava se i gora i voda“.